Biljke se mijenjaju

Europske visoke planine često se smatraju nekim od najjasnijih mjesta za promatranje klimatskih promjena. Temperature rastu, snježni uvjeti se mijenjaju, a biljne vrste povezane s toplijim okruženjima pojavljuju se više na padinama.

No nova istraživanja sugeriraju da je priča složenija od pukog "toplije temperature znače više biljaka koje vole toplinu". Velika međunarodna studija koja je obuhvatila 724 trajne monitoring parcele na 53 planinska vrha otkrila je široko rasprostranjen pomak prema vrstama koje preferiraju toplije uvjete.

Ipak, na pojedinačnim lokacijama, količina promjene vegetacije bila je samo slabo povezana s porastom temperature.

21 godina praćenja planina

Istraživači su koristili podatke prikupljene putem mreže za praćenje GLORIA, koja prati vegetaciju na planinskim vrhovima diljem Europe. Parcele su više puta pregledane tijekom 21 godine, što je znanstvenicima dalo neobično detaljnu sliku o tome kako su se alpske biljne zajednice mijenjale tijekom vremena.

Studija je obuhvatila glavne europske planinske regije i usporedila zapise vegetacije s nekoliko različitih mjera promjene temperature, uključujući i šire temperature zraka i lokalne uvjete blizu tla.

Opći trend bio je jasan: vrste povezane s toplinom postale su češće na mnogim vrhovima. Taj je proces poznat kao termofilizacija - u biti, pomak biljnih zajednica prema vrstama prilagođenim toplijim okruženjima.

Topliji vrhovi, ali drugačije reakcije

Na prvi pogled, objašnjenje se čini očitim.

Temperature rastu, vrste s nižih i toplijih nadmorskih visina kreću se prema gore, a alpske zajednice prilagođene hladnoći postupno se mijenjaju.

Taj se obrazac pojavljuje kada znanstvenici promatraju cijele planinske regije. Područja koja su doživjela jače zagrijavanje općenito su pokazala veći pomak prema vegetaciji povezanoj s toplinom. No, ako se zumira na pojedinačni vrh ili plohu praćenja, odnos postaje mnogo manje jednostavan.

Neka su se mjesta znatno promijenila čak i kada je izmjereno zagrijavanje bilo relativno umjereno. Druga su doživjela jasan porast temperature bez jednako dramatične transformacije u svojim biljnim zajednicama. To znači da sama temperatura ne može objasniti što se događa u svakom dijelu alpske vegetacije.

Biljke u blizini su važne

Jedan od najjačih utjecaja pokazao se iznenađujuće jednostavnim: koje su vrste već rasle u blizini.

Toplija klima može učiniti vrh pogodnim za biljku s nižih nadmorskih visina, ali ta vrsta još uvijek mora dosegnuti novo stanište. Ako su biljke povezane s toplinom već uspostavljene blizu mjesta praćenja, imaju puno veće šanse da se prošire u njega kako uvjeti postanu povoljni.

Ako ti potencijalni kolonizatori nisu prisutni u okolnom krajoliku, vegetacija može reagirati mnogo sporije čak i kada temperature porastu. Drugim riječima, klimatske promjene mogu otvoriti vrata, ali biljke i dalje moraju stajati negdje dovoljno blizu da bi kroz njih mogle hodati - figurativno rečeno.

Stijena, tlo i teren također oblikuju ishod

Planinski vrhovi su izuzetno raznolika okruženja. Jedna praćena parcela može se nalaziti na dubokom tlu, druga među izloženim stijenama i siparima. Izloženost vjetru, vlaga, snježni pokrivač, smjer padine i poremećaji također se mogu dramatično razlikovati na iznenađujuće kratkim udaljenostima. Studija je otkrila da su uvjeti supstrata još jedan važan utjecaj na brzinu promjene biljnih zajednica.

Vrsta teoretski može tolerirati topliju temperaturu vrha, ali se ipak ne uspije učvrstiti jer tlo nije prikladno. To pomaže objasniti zašto susjedne lokacije sa sličnim klimatskim trendovima mogu razviti vrlo različite biljne zajednice.

Zašto je planinski čuvarkuća zanimljiv

Jedan primjer je <i>Sempervivum montanum</i> ili planinski čuvarkuća.

Vrsta obično raste u stjenovitim alpskim staništima i relativno je dobro prilagođena toplim, suhim uvjetima. Posljednjih godina istraživači su je prvi put zabilježili na praćenim vrhovima u masivu Mercantour u francuskim Alpama.

Drugi primjer je bradati zvončić, **Campanula barbata**, vrsta koja se obično povezuje sa subalpskim travnjacima. Sve češće se opaža na višim nadmorskim visinama u dijelovima Švicarskih Alpa.

Ovi dolasci ilustriraju širu promjenu koju znanstvenici otkrivaju, ali također pokazuju zašto se promjena ne događa istom brzinom svugdje.

Znači li to da je zagrijavanje manje važno?

Ne.

Istraživači naglašavaju da klimatske promjene ostaju glavni pokretač dugoročne transformacije.

Prividna kontradikcija proizlazi iz razmjera.

Na jednoj maloj parceli praćenja, lokalni čimbenici mogu dominirati. Međutim, na razini cijelog planinskog lanca, klimatski signal postaje mnogo jasniji: jače zagrijavanje općenito je povezano s jačim pomakom prema vegetaciji koja voli toplinu.

Dakle, oba opažanja mogu biti istinita u isto vrijeme.

Klimatske promjene preoblikuju alpsku vegetaciju diljem Europe, dok pojedini vrhovi reagiraju prema vlastitoj kombinaciji biljaka, terena i uvjeta okoliša.

Zašto su dugoročne studije važne

Alpski ekosustavi često se sporo mijenjaju.

Biljkama je potrebno vrijeme da se rašire, uspostave i natječu s vrstama koje već naseljavaju neko područje. Stoga neki ekološki odgovori mogu godinama zaostajati za promjenama temperature.

Zbog toga je dugoročno praćenje posebno važno.

Nekoliko neuobičajeno vrućih ljeta ne može otkriti puni smjer ekosustava. Desetljeća ponovljenih promatranja daleko su korisnija za odvajanje kratkoročnih varijacija od trajnih bioloških promjena.

Istraživači tvrde da će kontinuirano i prošireno praćenje biti ključno za predviđanje što će se dogoditi s planinskom bioraznolikošću u budućnosti.

Složenija budućnost planina

Studija pruža koristan podsjetnik da ekosustavi rijetko reagiraju na klimatske promjene u urednim, ujednačenim koracima.

Europski vrhovi se zagrijavaju, a biljke povezane s toplinom nesumnjivo postaju sve češće. Ali svaka planina ima svoje početne uvjete, susjedne vrste i fizičke barijere.